Lovačko udruženje "ZMIJANJE" Banja Luka

�Razred: Ptice (Aves L.), red: Patkarice (Anseriformes L.), porodica: Patke (Anatidae L.)

Divlja patka je na�a najve?a i naj?e�?a patka pliva?ica. �ivotni prostor divljih patki je raznolik, od jezera, bara, rijeka i potoka a zimi i na obali mora. Voli �ile i korijenje drve?a na obalama u kojim provodi dosta vremena.

�

Divlja patka ima �irok kljun i noge sa perajima kao i vodootporno perje, koje odr�ava (impregnira) masnim izlu?enjem iz posebne �lijezde koja se nalazi na korijenu repa. �enka i mu�jak se drasti?no razlikuju, posebno u vrijeme parenja. Dok su patke neugledne, braun boje, mu�jaci su pravi ljepotani sjajno zelene glave, bijelim okovratnikom i izrazito �utim kljunom. Rep patka je bjelkaste boje, srednja pera repa su crne boje. Patak mitari perje krajem maja, pri ?emu gubi toliko perja da je u junu/julu nesposoban za letenje. U tom periodu se po vanjskom izgledu jedva razlikuje od �enke. �enke mitare tek kad su mladi sposobni za let. Divlje patke su u cijeloj BiH "kod ku?e" tj. stanice su. Njihov broj raste kako im se pobolj�avaju uvjeti za �ivot. Predak je doma?e patke i ?esto se pari s njom. Patke se hrane malim �ivotinjama kao �to su �koljke, pu�evi, crvima, insektima ali i vodenim i livadskim travama, sjemenkama, vo?em i bobicama. ?ula vida i sluha su izuzetno dobro razvijena, ?ulo mirisa prili?no dobro. �enka se glasa tipi?nim zvukom (kvak!) dok mu�jak ima dublje ogla�avanje. Patke se okupljaju u parove u jesen, da bi samo parenje bilo izvr�eno u prolje?e. Patka le�e jaja krajem o�ujka a u gnijezda koje bira zajedni?ki sa svojim mu�jakom. Dok patka le�e jaja, mu�jak se zadr�ava blizu gnijezda ali nakon ra?anja mladih, par se razilazi te se samo �enka brine o mladim pa?i?ima. Patka nese 6-10 jaja svijetle boje. Na izle�enim jajima patka le�i mjesec dana, te ubrzo nakon ra?anja zajedni?ki napu�taju gnijezdo. Ve? nakon sedam sedmica mladi su sposobni za letenje. Smrtnost mladih je dosta velika. Patke u prirodi dosti�u starost 2-3 godine.

Opasnost za pre�ivljavanje u toku zime je pojava zale?ivanja vodenih povr�ina te smanjena mogu?nost pronalaska hrane. Podlo�ne su botulizmu koji uti?e na njihov nervni sistem i koordinaciju pokreta, te se de�ava da se patke zaista utope. Prirodni neprijatelji su sve ptice grabe�ljivice i sisari predatori, kao i pacovi koji prazne gnijezda.

Divlje patke se love na preletu ali i potragom sa psima. Najzanimljiviji je lov zimi na teku?im vodama �uljanjem. Prema Zakonu o lovstvu za odstrjel divlje patke koriste se pu�kesa?marice. Za odstrjel divlje patke dopu�teni pre?nik sa?me iznosi 3-3,5 mm. Najve?a dopu�tena daljina ga?anja iznosi 40 m.