Saoptenja
DIVLJA SVINJA
Lovi se pojedina?no (?ekanjem sa visoke zatvorene ?eke) i grupno (pogonom i prigonom - grupa od 3 -10 lovaca).Izvodi se u periodu od 01. juna do 15. januara, s tim da se odstrel jedinki enskog pola vri do 15 decembra. Divlja svinja se lovi pukom sa izolu?enom cijevi kalibra 7 mm i vie i teinom zrna 9 grama i vie, te pukom sa?maricom upotrebom jedina?ne kugle ("brenek" i sl.)
DIVLJA SVINJA
Ovaj bliski ro?ak doma?e svinje ivi u ?oporima uglavnom oko vlanih uma. To je krupna divlja? koja se dosta lovi i kod nas je je veoma brojna. Za tu brojnost je zasluan ve?i broj mladih u leglu i nedostatak prirodnih neprijataelja. Mujaka nazivamo vepar, enku krma?a, a mlade prasad. Mlade do 2 godine starosti nazivamo i nazimad . Izuzetno brzo tr?i, a i dobar je pliva?. Odrasli primjerci mogu biti visoki od 90-100 cm, a duga?ki od 120-160 cm .
Teina im varira u zavisnosti od godinjih doba i moe da prij?e 200 kg kod vepra, dok krma?e mogu biti tee od 150 kg. enke postaju spolno zrele sa 10 mjeseci, a mujaci koji mesec kasnije. Me?utim nepare se prije navrenih 18 mjeseci, osim ako nije dolo do poreme?aja prirodne ravnotee. Zubi o?njaci su tako postavljeni u vilici da se donji koji se nazivaju sjeka?i uvijek preklapaju sa gornjim koji se nazivaju brusa?ima i na taj na?in se otre. Pravu trofejnu vrijednost o?njaci kod veprova dostiu tek u petoj godini. Divlja svinja ima boju krzna sme?e boje, tako da se uklapa u okoli. Mladi kada se oprase imaju karakteristi?ne uzdune pruge koje im ostaju do drugog mjeseca.
Razdoblje gonjanja divlje svinje se odvija od polovine studenoga do po?etka velja?e. U tom razdoblju moe da do?e do borbi izme?u mujaka, jer glavna enka obiljei po terenu na vie mjesta i to je znak da ?e sve enke iz ?opora biti u gonjanju za dva tjedna. Poslije borbi sa drugim mujacima, naja?i vepar ostaje sa ?oporom oko mjesec dana i za to vrijeme opari sve enke iz ?opora. Poslije tog razdoblja se vra?a usamljeni?kom ivotu.
Uglavnom se zadravaju ili po krajevima uma gdje postoje vodotoci. Vole da se kaljue i na taj se na?in osvjeavaju a i rjeavaju konih parazita. Za odmor koriste brlog, ali prije nego to legnu u njega prvo neko vrijeme sjede, a na?in ustajanja je takakav da prvo sjednu osmatraju?i okoli, a zatim se tek ustaju.
Za veprove je karakteristi?no da ive usamljeni?kim ivotom, a ?oporu se priklju?uju samo u vrijeme parenja. Mladi veprovi se ?esto nalaze u blizini ?opora, ali nikada kao njegov dio. Kada se posmatra kretanje krda, uo?i se da se na ?elu kre?e najstarija krma?a.
Po na?inu ishrane spada u svatojede, to zna?i da ?e pored hrane biljnog porijekla pojesti ivotinje koje uspije uhvatiti, pa ?e ?ak jesti i strvine.
ANKETNO PITANJE
VI LOVITE
Copyright © 2011 - 2023 Lovačko udruženje ZMIJANJE. Sva prava zadržana.