MRKI MEDVJED
Najve?i kopneni mesoder. To je snaan, nabijen, sisavac. Tijelo mu je masivno, a glava krupna. Ima relativno male ui, a noge su mu izrazito snane. Kande mogu dose?i duinu od 12 centimetara. Hoda punim stopalima, ba kao i ?ovjek. Moe se uspraviti na stranje noge, i tako ostati podue vrijeme. Tijelo mu zavrava malim repom, duga?kim 6 - 14 centimetara. Gubica mu je snana i iroka, ima 42 zuba, a o?njaci su osobito veliki. Ve?ina Mrkih medvjeda ima primjetnu grbu na le?ima.
Gusto krzno mu je srednje duine (zimi do 10 centimetara). Boja krzna znatno varira od podru?ja do podru?ja. ?esto je u svim varijantama sme?e, ali moe biti i potpuno bijela, plavkasta, sivkasta ili skoro crna. Obi?no je jednobojan.
Kako ivi u razli?itim podru?jima, tako mu i veli?ina znatno varira. Ve?ina ih tei izme?u 130 i 300 kilograma. Grizli medvjedi i veliki Sibirski sme?i medvjedi tee izme?u 340 - 410 kilograma. Mrki medvjed sa oto?ja Kodiak, Shuyak i Afognak je vjerojatno najve?i kopneni mesoder. Moe teiti do 800 kilograma, a kada se uspravi na stranje noge vii je od 370 centimetara. Teina mrkih medvjeda znatno varira ovisno o razdoblju godine i bogatstvu lovita.
Ponaanje -Mrki medvjedi ive samotnja?kim ivotom. Mujak se priblii enki samo tijekom parenja. Strogo su teritorijalne ivotinje. Veli?ina teritorija varira, kod oto?nih jedinki je manja i iznosi oko 130 - 220 km2 za mujake i 30 - 90 km2 za enke. Teritorij medvjeda sa kopna varira od 700 - 1000 km2 (u Hrvatskoj manje) za mujake i 100 - 450 km2 za enke. Obi?no se teritorij jednog mujaka preklapa sa teritorijem vie enki.
Tijekom zime Mrki medvjed odlazi u svojevrsan zimski san. To nije pravi zimski san kao u nekih drugih sisavaca (puhovi, imii) ve? vie mirovanje odnosno neaktivnost. Medvje?i metabolizam se ne uspori previe tako da se on moe lako probuditi. Tijelesna temperatura im se zadrava oko 35oC. Odrasle jedinke preive to razdoblje hrane?i se isklju?ivo iz zaliha sala. U tom razdoblju se medvjedica ome?i i hrani mladunce. Tako?er, svi medvjedi ne?e oti?i u "zimski san", tipi?no je za mujake da ostaju aktivni tijekom cijele zime.
Mrki medvjedi znaju biti agresivni, i prema ?ovjeku i prema drugim ivotinjama, a u tome prednja?e sjevernoameri?ke jedinke. Europski Mrki medvjed je uglavnom mirniji i najradije izbjegava ljude, ali medvjedice postaju opasne u vrijeme odgajanja mladih.
Mujaci medvjeda su iznimno opasni za mladun?ad i spremno ?e ih usmrtiti svakom prilikom. enke agresivno brane mladun?ad, ali i vie od 40% smrtnosti mladunaca je vezano uz napad odraslog mujaka. Mujak eli usmrtiti mlade kako bi potaknuo enku na ponovo parenje
Stanite -Najbolje se osje?a na viim, planinskim, predjelima. Nastanjuje gorske ume i proplanke, moe ga se na?i i na otocima. Hladna klima mu ne smeta. Nekada je nastanjivao znatno ire podru?je, no morao se povu?i pred ?ovjekom.
Mrki medvjedi izvrsno plivaju, a i dobri su penja?i. Unato? veli?ini mogu vrlo brzo tr?ati.
Po?etkom hladnijeg razdoblja Mrki medvjedi odlaze u brloge. Brlog stvore obi?no u pe?ini ili upljem deblu, a iznutra je obloen mahovinom i granama crnogorice.
Prehrana -Mrki medvjedi su pravi svederi. Prehrana im varira zavisno od doba godine i dijela teritorija na kojem se nalaze. Mogu preivjeti hrane?i se isklju?ivo biljnom hranom. Jedu bobice, vo?e (jagode, maline...), korjenje, trave, mladi kukuruz, zob, ir i kesten. Poznati su po tome da vole med. Biljna prehrana im ?ini ve?inu hrane.
Mrki medvjed ?e spremno pojesti i pojedine kukce, iskopava glodavce, a riba im je osobita poslastica. Ponekada napada i krupnije sisavce kao to su srnda?i, jeleni, losovi i sobovi. U Sjevernoj americi zna ubiti i pojesti znatno manjeg Ameri?kog crnog medvjeda. U pravilu ide i na strvine, a ako se redovito hrani strvinama stoke postaje agresivniji prema stoci. Ponekada napada na stada, ali kako se obi?no boji pasa to se moe vrlo lako sprije?iti.
Uz prehranu Mrkog medvjeda je vezana jedna neobi?nost, medvjedi sa obalnih podru?ja Aljaske, Kanade i Kam?atke se povremeno okupljaju u velikim brojevima na obalama rijeka ili uz more gdje love ribu (osobito lososa). Ogromna dostupnost hrane, koja daleko nadmauje potrebe medvjeda, omogu?ava da se ina?e samotnja?ke ivotinje pojave i mirno egzistiraju u velikom broju.
Lovi se ?ekanjem sa visoke zatvorene ?eke.
